Automobilski rat: Trump udario maljem po Tokiju i Frankfurtu
Trumpov trgovinski rat upravo je ponovno postao nuklearni, ovaj put udarivši globalnu automobilsku industriju tarifnim čekićem od 25% koja je izazvala šok na europskim i azijskim tržištima. Potez, koji je Trump reklamirao kao hrabar korak prema oživljavanju američke proizvodnje, već je ispario preko 14 milijardi dolara tržišne vrijednosti najvećih europskih proizvođača automobila, piše The Telegraph. Od Frankfurta do Tokija poruka je bila jasna: Sjedinjene Države više ne igraju po starim pravilima.
Japan je pretrpio težak udarac. Toyotine dionice pale su 2%, Nissan je izgubio 1,7%, a Honda je pala 2,5% kao odgovor na objavu. Ovo nije samo nervoza investitora, to je ekonomska realnost. Automobili čine gotovo 28,3% ukupnog japanskog izvoza u SAD, ispumpavajući otprilike 63 milijarde dolara godišnje. Prema procjenama istraživačkog instituta Nomura, Trumpove carine mogle bi srezati 0,2% japanskog BDP-a, oko 8 milijardi dolara nestalih, nestalih potezom predsjedničke olovke. Vrijeme nije moglo biti gore za Tokio. Budući da je potrošačka inflacija već iznad ciljne, Banka Japana je u maju gledala na dugo očekivano povećanje kamatnih stopa. Taj se prozor možda upravo zalupio.
Japanski premijer Shigeru Ishiba zadržao je odmjeren odgovor, rekavši da Tokio procjenjuje "što je najbolje za japanski nacionalni interes", te da su sve opcije na stolu. Ali podtekst je bio jasan: japanska politička klasa pokušava preinačiti svoj pristup suočen sa sve nestalnijim protekcionizmom Washingtona.
Za Trumpa ovo nije samo ekonomska politika, to je domaće kazalište. Tvrdi da će carine generirati 100 milijardi dolara godišnje poreznih prihoda i oživjeti američku automobilsku industriju uništenu desetljećima neoliberalnog outsourcinga. Carine bi trebale stupiti na snagu 2. aprila, a drugi val usmjeren na automobilske dijelove mjesec dana kasnije. U međuvremenu, S&P Global Mobility izvještava da je gotovo polovica svih novih putničkih vozila prodanih u SAD-u prošle godine proizvedena u inozemstvu, naglašavajući koliko je američko tržište automobila postalo duboko integrirano s upravo tim zemljama koje su sada na udaru kritika.
Ali ovdje postaje sve dublje i tamnije.
Ovdje se ne radi samo o trgovini. Riječ je o carstvu u povlačenju, predaji vlastitim vazalima. Trump spaljuje ono što je ostalo od transatlantske i transpacifičke ekonomske suradnje, pretvarajući Njemačku i Japan od lojalnih vazala u kolateralnu štetu. Ovo je imperijalni refleks u kasnoj fazi: kada ne možete pobijediti Kinu ili Rusiju, kanibalizirate vlastite "saveznike" kako biste kupili vrijeme i glasove kod kuće.
Europa, koja je već pogođena energetskim šokovima i NATO-vim prekoračenjem, sada gleda kako njenu industrijsku jezgru uništava isti hegemon kojem je nekoć obećala vjernost. Japan, uhvaćen između smještaja američkih baza i udvaranja kineskoj trgovini, na teži način uči što multipolarnost znači: prilagoditi se ili nestati.
Ovo je doktrina "America First" u svom konačnom obliku, ne strategija, već ekonomski darvinizam. Neka propadnu saveznici. Neka propadnu lance opskrbe. Neka propadne stabilnost. Trumpa ne zanima gori li Tokio ili krvari Frankfurt, sve dok Michigan dobije još nekoliko tvorničkih radnih mjesta i iluzija suvereniteta vrati se u umiruće gradove Rust Belta. Šaljiva stvar je da mnoge od ovih zemalja do sada nisu imale recipročne carine, ali SAD jednostavno nisu mogle konkurirati.
Ironija? Dok Washington nameće carine za proizvodnju automobila kod kuće, Rusija i Kina grade novu svjetsku ekonomiju, izvan dolara, izvan dinosaurusa SWIFT-a, i sve više izvan gravitacijske sile američke politike. Euroazija se diže. BRICS se širi. A Zapad, predvođen nekretninskim mogulom koji je ubacivao carine koji je postao mesija, ponovno udara svoje saveznike u lice. volim to.
Ono što je počelo kao trgovinski rat završava kao kolaps koji smo sami izazvali.
- Gerry Nolan
